|
Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Zagreb, 09.03.2010.
U Zagrebu je dana 09. ožujka 2010. održana Skupština Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske.
Razlog održavanja Skupštine Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske je donošenje Odluke o promjeni naziva udruge i Odluke o izmjeni Statuta udruge jer je u postupku registracije Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva pozvalo Udrugu da uskladi zahtjev za upis na način da promijeni ime Udruge (Hrvatska udruga poslodavaca u hotelijerstvu) budući da se isto ne razlikuje jasno od udruga već registriranih pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Počasni predsjednik UPUHH-a: - Anđelko Leko
Predsjednik UPUHH-a: - Kristian Šustar
Potpredsjednici UPUHH-a: - Joško Lelas - Ivan Sabljić - Kristijan Staničić
Članovi Izvršnog odbora UPUHH-a: - Veljko Ostojić - Željko Kukurin - Vlado Miš - Mario Jantol - Branimir Jurišić - Ivan Bilić - Marijo Vrsaljko - Željko Rešetar - Mara Pavić
Požega - Jerko Bralić - Ivana Kolar - Mato Škojo - Zdenko Cerović
Predsjednik
Savjeta UPUHH-a: - Franco Palma
Članovi Savjeta UPUHH-a su: - Ivan Šorić - Mladen
Šebelić - Amelia Tomašević - Vedran Ribarević
Statut UPUHH-a - download
HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA U HOTELIJERSTVU
Zagreb, 18. 12. 2009.
U Hotelu Sheraton u Zagrebu održana je Osnivačka skupština Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu (HUPUH).
Skupština Hrvatske udruge hotelijera i restoratera (HUH) je na sjednici održanoj 18. prosinca 2009. donijela odluku o utemeljenju Hrvatske udruge poslodavaca u hotelijerstvu.
Istom odlukom članice HUH-a postaju utemeljitelji i članice HUPUH-a dok će se po upisu HUPUH-a pokrenuti postupak gašenja HUH-a pri čemu sva prava i obveze kao pravnog slijednika HUH-a prelaze na novoosnovanu udrugu.
Suprotno informacijama koje su se pojavile u javnosti ovaj čin ne predstavlja jednostranu odluku o gašenju HUH-a već naprotiv tranziciju udruge u višu razinu u skladu sa propisima RH.
HUH je u svom dosadašnjem radu uz podupiranje struke nastojao utjecati na poboljšanje uvjeta u kojima posluje hotelijerski sektor međutim često puta bez dovoljno učinka što je izazvalo opravdano nezadovoljstvo članica.
Obzirom na činjenicu da je turizam kao industrija upravljački fragmentiran i interesno razjedinjen HUH je na nacionalnoj razini pokrenuo inicijativu za interesno udruživanje turističkog gospodarstva. Cilj udruživanja je ujediniti poslodavce svih segmenata turizma i konkretizirati zahtjeve kako bi se zauzela uloga partnera javnom sektoru i socijalnim partnerima u kreiranju općeg pravnog i gospodarskog okvira koji utječe na budućnost, rast i razvoj turističkog sektora. Pri tome je cilj mobilizirati kreativnu energiju i snagu svih pojedinačnih čimbenika i postojećih udruga te kroz partnerstvo i efikasno upravljanje ostvariti ciljeve.
U skladu sa definiranim ciljevima i postavljenim zahtjevima donijeta je odluka o tranziciji postojeće u udrugu višeg reda pri čemu su i tijela HUPUH-a interno organizirana sukladno zahtjevima vremena i međunarodnim iskustvima.
Platforma za interesno udruzivanje turistickog
gospodarstva - download
Konferencija za novinare Zagreb, 15.09.2009.
U
datim okolnostima financijske i ekonomske krize te rezerviranja turističkih
usluga u zadnji čas ocjenjujemo da su
TURISTIČKA KRETANJA DOBRA
ODNOSNO IZNAD OČEKIVANJA.
Tablica
1. Noćenja po vrstama tipova smještaja za razdoblje I.-VIII.2009. - indeks
Red.br. Vrsta tipa smještaja Noćenja – indeks Prihod – indeks I.-VIII.09./08. I.-VIII.09./08. 1. Hoteli 93 90 2. Kampovi 103 104 3. Privatni smještaj 105 105 4. Turistički apartmani 94 93 5. Ukupno Hrvatska 100 95
Osnovni razlozi takvih turističkih kretanja za razdoblje
I.-VIII.2009. su: - Izvršene promidžbene i promotivne aktivnosti, - Smanjenje cijena, mjere i aktivnosti prodajnih službi poduzeća
(davanje popusta i besplatnih dodatnih usluga, rezerviranje u zadnji čas), - Povoljne vremenske prilike.
Sagledavajući
osnovna obilježja poslovanja hotelijerstva u 2009.g. dolazimo do sljedećih
ocjena:
Pozitivni
učinci: - povećanje
aktivnosti i događanja u destinacijama, - povećanje
kvalitete pruženih usluga kroz veću motiviranost i angažiranost
proizvodno uslužnog osoblja, - pozitivan
odnos j
avnog sektora i socijalnih partnera prema izvršenju turističke sezone.
Negativni
učinci: - sektor
će u cjelini bilježiti veće gubitke, - pogoršali
su se pokazatelji zaduženosti, - sektor
će u cjelini bilježiti još veću negativnu profitnu marginu, - rentabilnost
imovine je i dalje nezadovoljavajuća.
TURISTIČKA 2010. GODINA
U
2010. godini na tržištu će biti slična poslovna kretanja kao i u 2009.g. (više
izražen last minute booking), internet prodaja bilježit će sve veće učešće u
prodaji.
Za
očekivati je: - da će
konkurencija povećati svoje promidžbene i prodajne aktivnosti zbog zabilježenih
većih padova turističkih prometa u 2009.g., - smanjenje
investicijskih ulaganja u razvoj turističkih proizvoda
čime će
se SMANJITI KONKURENTNOST HRVATSKOG HOTELIJERSKOG SEKTORA.
Problematika vezana uz pripremu turističke sezone
2010. je sljedeća: - nemogućnost
povećanja cijena, - smanjenje
investicija, - problem
naplate potraživanja i povećanje nelikvidnosti, - teški
uvjeti kreditiranja, nemogućnost reprograma kredita, - očekuje
se povećanje troškova poslovanja zbog dodatnog fiskalnog opterećenja (povećanje
PDV i sl.), - rasterećenje
sektora od fiskalnih i parafiskalnih opterećenja u ovakvim okolnostima je teško
očekivati, - daljnje zapošljavanje radnika,
poteškoće oko sezonskog zapošljavanja.
Mjere:
1. Politika cijena - ne povećavati cijene, - uključivati popuste i dodatne
usluge u cijenu.
2. Promocija i promidžba za 2010. - povećati financijska sredstva za
2009.g., - preispitati
prisutnost na emitivnim nacionalnim tržištima kao i kanale prodaje.
3. Suštinski realizirati akcijski
plan za 2010.g. uz nadopunu reprogramiranja kredita prema financijskim
institucijama.
4. Završiti dubinsku analizu sektora.
5. Započeti izradu strategije razvoja
hrvatskog turizma.
Simpozij: Hrvatsko hotelijerstvo i turizam danas i sutra 8. svibanj 2009. u Bolu na Braču
Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, grupa investitora „Austrian
Hotel Investors in Croatia“ i Hrvatska udruga hotelijera i restoratera, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, organizirali su dana 8.
svibnja 2009. godine u hotelu Bretanide Sport und Wellness Resort u Bolu, na
otoku Braču, međunarodni
Simpozij: Hrvatsko hotelijerstvo i turizam danas i sutra Iskustva hrvatskih i austrijskih investitora
Cilj skupa: doprinijeti razmjeni austrijskih i hrvatskih
iskustava u turizmu, a posebice u hotelijerstvu i i ukazati na značenje ovih
gospodarskih grana na pozitivni gospodarski razvoj Hrvatske.
Održana su stručna izlaganja i diskusije
renomiranih predstavnika iz Hrvatske i Austrije:
Pozdravne riječi i otvorenje skupa: - Michael Schlögl, glavni direktor Bretanide i domaćin skupa - Slavko Begić, glavni opunomoćenik, Hrvatsko –austrijska trgovinska komora - Franco Palma, predsjednik IO i Predsjedništva HUH-a - Branko Grgić, državni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske
Moderator: Ružica Mikačić, komentator turizma "Slobodna Dalmacija"
1. Razvoj hrvatskog turizma s aspekta austrijskih investitora
Uvodno izlaganje: Georg Eltz, član Uprave Valamar grupe prezentacija - download
Sudionici panel diskusije: - Branko Grgić, državni tajnik Ministarstva turizma Republike Hrvatske - Georg Eltz, član Uprave Valamar grupe - dr. Otmar Michaeler, direktor Falkensteiner Michaeler Tourism Group - Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistra d.d. Rovinj
2. Ekologija i prostorno uređenje na Jadranu - Koncept održivog turizma u Hrvatskoj
Uvodno izlaganje: - Antun Paunović, dipl.ing.arch., ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje prezentacija - download - Ratimir Zimmermann, dipl.ing.arch, načelnik Odjela za istraživanje i informacijski sustav prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva prezentacija - download - Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prezentacija - download
Sudionici panel diskusije: - Antun Paunović, dipl.ing.arch., ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje - Ratimir Zimmermann, dipl.ing.arch, načelnik Odjela za istraživanje i informacijski sustav prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva - Thomas Oberhofer, dipl.ing. Falkensteiner Michaeler Tourism Group - Vinko Mladineo, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
3. Upravljanje ljudskim resursima u turizmu – razmjena iskustava
Uvodno izlaganje: Franco Palma, predsjednik IO i Predsjedništva HUH-a prezentacija - download
Sudionici panel diskusije: - Michael Schlögl, glavni direktor Bretanide - Franco Palma, predsjednik IO i Predsjedništva HUH-a - Gordana Fabris, Valamar hoteli i ljetovališta Zagreb - dr.sc. Vidoje Vujić, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Opatija
4. Upravljanje destinacijom
Prezentacija studije "Upravljanje destinacijom i preporuke za poboljšanje kvalitete" – Kristina Petrušić, Roland Berger Strategy Consultants Hrvatska
Sudionici panel diskusije: - Saša Bogdanov, direktor Arcotel Allegra Zagreb - Kristina Petrušić, Roland Berger Strategy Consultants Hrvatska - Mili Razović, direktor Ureda Turističke zajednice Splitsko dalmatinske županije - Kristian Šustar, predsjednik Uprave Maistra d.d. Rovinj - Ružica Mikačić, predsjednica Turističke zajednice Splita
Zagreb, 29.04.2009.
Konferencija za novinare Hrvatske udruge hotelijera i restoratera
I. AKCIJSKI PLAN HRVATSKOG TURIZMA ZA 2009. I 2010. - Stanje i aktivnosti
SPOMENIČKA RENTA
Hotelijeri smatraju spomeničku rentu previsokom. Spomenička renta se plaća po dva osnova (ostvareni prihod i površina hotela) i čini veliko opterećenje.
Stoga se hotelijeri zalažu za: - Da se spomenička renta plaća isključivo po ostvarenom prihodu - Da se najveći mogući iznos spomeničke rente limitira (zbog velikih površina koje koriste hoteli) - Da se spomenička renta koristi namjenski za obnovu fasada i okućnica hotela - Da se preispitaju zone koje obuhvaća spomenička renta s obzirom na nelogičnosti
ZAMP
- Glazbenicima priznajemo pravo naknade za autorska prava. No, hotelijeri i restorateri traže ravnopravnost u odlučivanju o veličini naknade za korištenje glazbe, budući da je do sada o tome odlučivao samo ZAMP. Navedeni zahtjev bi trebao biti realiziran kroz izmjenu zakona ili pravilnika.
- Pri budućim zajedničkim dogovorima o naknadi, tražimo da se uzme u obzir specifičnost u poslovanju hotelijerske i ugostiteljske industrije (sezonalnost, stupanj iskorištenosti kapaciteta), te da se svakako uzme u obzir veličina ostvarenog prihoda u pojedinom objektu.
- Tražimo da se hitno provede odluka Vlade RH o 50% smanjenju naknade za ZAMP za 2009. godinu.
RTV PRETPLATA
- Kao kriterije za izračun RTV pretplate trebalo bi uvažiti popunjenost kapaciteta i sezonski karakter rada (plaćanje samo u mjesecima otvorenosti hotela)
- Za veći broj prijemnika platiti samo jednu RTL pretplatu (prijedlog 1 pretplata za 10 prijemnika)
II. PRIJEDLOG ZAKONA O TURISTIČKOM I OSTALOM GRAĐEVINSKOM ZEMLJIŠTU NEPROCIJENJENOM U POSTUPKU PRETVORBE I PRIVATIZACIJE - primjedbe i stavovi
- Otvorena dilema oko vlasnika turističkog zemljišta
- Protivan je pojedinim uredbama Ustava (jamstvo vlasništva i zaštite prava stečenih ulaganjima) i neusklađenost sa drugim važećim zakonima kao što su Zakon o vlasništvu, Zakon o privatizaciji, Zakon o koncesijama i dr.
- Nejednak položaj pojedinih trgovačkih društava iz sektora jer se zakon primjenjuje samo na turističko zemljište koje je neopravdano u kampovima i dijelom turističkih naselja bilo izostavljeno u postupku pretvorbe.
- Ne znamo da li je zakon razvojno usmjeren jer u zakonu nisu određeni kriteriji, mjerila i uvjeti osim rokova pod kojima se davaju koncesije, već je to prepušteno dodatnim odlukama Vlade, a ne Sabora.
- Pozitivno i novo je osnivanje fonda za razvoj turističke infrastrukture i turističke resurne osnove, ali ponovno sa nedefiniranim i drugim izvorima prihoda fonda te kriterijima za trošenje tih sredstava.
Zagreb, 04. 03.2009.
13. sjednica Predsjedništva HUH-a
Na 13. sjednici Predsjedništva HUH-a doneseni su sljedeći zaključci o stanju rezervacija te prijedlogu mjera i aktivnosti: 1. Stanje rezervacija je u minusu i to različito po vrsti smještajnih kapaciteta, po tržištima i regijama. Stanje rezervacija u hotelima u odnosu na prošlu godinu je u minusu od 5 pa do 30%. Najveći pad bilježe alotmanske avio destinacije kao što su Velika Britanija i Skandinavija uz problem još uvijek ne potpisanih ugovora sa ruskim tržištem. Stanje rezervacija u apartmanskim naseljima i kampovima je povoljnije. Na tržištu se osjeća nesigurnost pa valja računati na kasni buking. Iz stanja rezervacija po mjesecima konstatira se problem rezervacija za period između Uskrsa i Duhova. Istovremeno je postavljeno pitanje efikasnosti pojačane promocije.
2. Predlaže se dodatna ciljana promocija. Preporuča se svim članicama HUH-a da se u panici nikako ne spuštaju cijene već po potrebi ponude dodatne usluge. Efekti spuštanja cijena bili bi minimalni, a sektor nema takav prostor u financijskom poslovanju. Sektor je već u gubitku.
3. Zajedno sa HUP-om predložiti program mjera rasterećenja sektora kroz smanjivanja naknada i doprinosa te parafiskalnih davanja.
4. Zahtijevati od HBOR-a reprogramiranje svih dospjelih kredita.
5. Sa sindikatom dogovoriti zadržavanje plaća do završetka turističke sezone, a poslodavci trebaju zadržati sadašnju zaposlenost odnosno nema otkazivanja.
6. Zajednički sastanak sa UHPA-om radi zauzimanja zajedničkih stavova oko politike prodaje.
7. Konstantno pratiti stanje na turističkom tržištu radi predlaganja novih mjera i aktivnosti.
|